“Proširenje ostaje proces zasnovan na kriterijumima. Ali da napreduju zemlje moraju da sprovedu reforme, a mi znamo da reforme iziskuju vrijeme koje u današnjim nestabilnim geopolitičkim okolnostima nemamo luksuz da traćimo. Zato moramo da tražimo nove modele integracije koji će omogućiti našim susjedima da se brže i dublje integrišu u evropske strukture, čak i prije punopravnog čanstva”, kazala je eurokomesarka za proširenje Marta Kos.

Na konferenciji za novinare u pauzi sastanka Marta Kos i domaćin, šef slovačke diplomatije Juraj Blanar, naveli su kao primjere takvog ubrzavanja ulaska u strukture EU i prije članstva evropski sistem plaćanja SEPA, u kome su sada Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, ili uključivanje u roming, na čemu se u EU intenzivno radi.

“Ako želimo da podržimo proevropske snage u zemljama kandidatima, ljudi u njima moraju da vide da evropski put donosi rezultate. Proces eurointegracije ide, dakle, na dva kolosjeka, na osnovu ispunjenih kriterijuma, ali kada sprovedu djelimičnu reformu u toj oblasti možemo da ih integrišemo i prije punopravnog članstva”, kazala je Marta Kos.

Ministar Blanar naglasio je da su svi svjesni da u procesu proširenja ne smiju da se primjenjuju dupli aršini i da proces, kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana, kojima je EU obećala članstvo još prije 20 godina, traje suviše dugo.

“U fondovima za rast zapadnog Balkana je šest milijardi eura. To je prostor gdje možemo bolje da upotrijebimo fondove da se bolje povežemo i kandidati pripreme za eurointegraciju. Izrazio sam pesimizam jer je malo vremena ostalo i malo sredstava je uloženo”, apelovao je Blanar da se brže i intenzivnije iskoriste upravo ta sredstva.

Šef slovačke diplomatije upozorio je da, iako zemlje regiona, kao primjer dao je Bosnu i Hercegovinu, imaju izvjesne istorijske i lokalne specifičnosti, ipak su sve u stanju da bez problema primaju te fondove koji će im pomoći u pripremi za članstvo.

Marta Kos upozorila je i na aspekt bezbjednosti gdje je zapadni Balkan od vanrednog značaja jer je stabilnost u tom regionu, gdje su samo dvije zemlje, Hrvatska i Slovenija, punopravne članice, nužna i za bezbjednost EU.

“Ne možemo da dozvolimo porast nesigurnosti u našem susjedstvu. Ako mi ne integrišemo naše susjede, to će iskoristiti drugi. U sadašnjim suludim geopolitičkim okolnostima mogu da ih iskoriste protiv nas, kao što to čini Rusija u Bjelorusiji gdje upotrebljavaju migrante kao oružje protiv EU”, kazala je Marta Kos.

I Blanar i Kos ocijenili su da bi prva polovina 2030. godine realno mogla da bude prekretnica, kako je kazao Blanar, da Crna Gora postane 28. članica EU. Marta Kos je naglasila da su neke zemlje postavile sebi ambiciju da do tada zaokruže cijeli pristupni proces i krenu u punopravno članstvo.

Marta Kos sastaje se danas i sa slovačkim premijerom Robertom Ficom.

(Vijesti.ba)